Preskoči veze navigacije
Korisne informacije
Carinska tarifa
Carinska vrednost robe
Poreklo robe
Kvote
Ovlašćeni izvoznik
Upravni postupak
Transport
Carinska laboratorija
Carinske povlastice
Naknade za usluge carinskog organa
Kaznene odredbe
Prelazni režim i mere
Bankarske garancije
Pojednostavljene procedure
Slobodne zone
Carinski dug i obračun uvoznih dažbina i taksi
PDV
Akciza
TARIS - integrisana tarifa
Carinski postupci
Stavljanje robe u slobodan promet
Tranzit
Carinsko skladištenje
Aktivno oplemenjivanje
Prerada pod carinskom kontrolom
Privremeni uvoz
Pasivno oplemenjivanje
Izvoz robe
Privremeni izvoz
Projekti Evropske unije

SPORAZUMI O SLOBODNOЈ TRGOVINI

 

Sporazumi o slobodnoj trgovini su međunarodni bilateralni i multilateralni ugovori koji stvaraju uslove za povoljniji režim trgovine između strana ugovornica. Roba koja se kreće kroz različite oblike međunarodnih trgovinskih odnosa može, ukoliko stekne preferencijalno poreklo, biti konkurentnija a time i pristupačnija korisnicima na domaćem tržištu. Time se ostvaruje veći obim razmene dobara između tržišta povezanih ovakvim ugovorima, ali i liberalizacija same trgovine i povećanje investicija u tržišno povoljnijim uslovima privređivanja.

 

Republika Srbija je do sada zaključila više međunarodnih sporazuma o slobodnoj trgovini čime je podstakla širenje i razvoj postojećih trgovinskih odnosa ugovornica, ali istovremeno i stvorila preduslove za širenje zone slobodne trgovine kroz sistem dijagonalne kumulacije porekla robe.

 

Dijagonalna kumulacija

Dijagonalna kumulacija je mogućnost da se, u postupku nastanka robe sa poreklom, koriste materijali i proizvodi poreklom iz zemalja/teritorija sa kojima je moguća kumulacija porekla (zemlje/teritorije ''partneri'').

 

Institut dijagonalne kumulacije porekla sadrže: Sporazum CEFTA 2006, Prelazni trgovinski sporazum sa EU, Sporazum sa Turskom i Sporazum sa državama EFTA. Sabiranje porekla robe i/ili zadržavanje porekla ''partnera'' ostvarivo je u kretanju proizvoda kroz kumulativnu zonu formiranu oko Evropske zajednice kroz Proces stabilizacije i pridruživanja (SAP zona), kao i u okvirima Sporazuma CEFTA-EFTA, saglasno izdatim obaveštenjima o primeni kumulacije, koja možete preuzeti ovde

 

 SAP kumulacija porekla - matrica   

   

 CEFTA-EFTA kumulacija-matrica 

 

Kumulacija u Srbiji

U okviru CEFTA regiona dozvoljena je kumulacija porekla sa materijalima i proizvodima preferencijalnog porekla svih zemalja/teritorija ugovornica. Kod preferencijalnog izvoza u sledeće CEFTA zemlje: Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju dozvoljena je i kumulacija sa materijalima i proizvodima poreklom iz Evropske zajednice, i obrnuto. Sporazumom između Srbije i Turske omogućena je kumulacija porekla sa materijalima i proizvodima poreklom iz Evropske zajednice, Makedonije (CEFTA), Crne Gore (CEFTA) i Albanije (CEFTA), dok je u preferencijalnim trgovinskim odnosima Srbije i BiH, i Srbije i Hrvatske  dogovorena upotreba materijala turskog preferencijalnog porekla. Švajcarska sa Lihtenštajnom, Norveška i Island primenjuju kumulaciju porekla robe sa Srbijom, Makedonijom, Albanijom i Hrvatskom, u okvirima Sporazuma EFTA i CEFTA, pri čemu u ovoj mreži sporazuma i dalje nije moguća kumulacije sa Evropskom zajednicom i  Turskom.

U preferencijalnim trgovinskim odnosima Srbije i Ruske federacije, Republike Belorusije i Republike Kazahstan, moguća je samo kumulacija (sabiranje) porekla u okviru i između zemalja Carinske unije i Srbije.

 

 

 Zabrana povraćaja ili oslobođenja

Institut zabrana povraćaja ili oslobođenja propisan je u Sporazumu CEFTA, Prelaznom trgovinskom sporazumu sa EU,  Sporazumu sa Turskom i Sporazumu sa državama EFTA.  Svrha primene je onemogućavanje ekonomske isplativosti upotrebe materijala bez porekla u proizvodnji robe za preferencijalni izvoz. Materijali bez porekla upotrebljeni za izradu proizvoda sa poreklom kod izvoza u CEFTA zemlje, Evropsku zajednicu, Tursku i države EFTA moraju biti predmet naplate carine i dažbina jednakog učinka. Kada su ovi materijali uvezeni u postupku koji znači oslobođenje i potpuno ili delimično neplaćanje uvoznih dažbina (postupak aktivnog oplemenjivanja u sistemu odlaganja), carinski dug nastaje u trenutku prihvatanja izvozne deklaracije, dok se njegova visina obračunava prema elementima važećim na dan stavljanja takvih materijala u postupak aktivnog oplemenjivanja. Način obračuna carinskog duga možete preuzeti sa ove stranice.


 

PRIMENA VAŽEĆIH SPORAZUMA

 

U delovima sporazuma o slobodnoj trgovini za čiju je implementaciju nadležna Uprava carina Srbije, izdata su objašnjenja radi pravilne i jednoobrazne primene. Objašnjenja su izdata za sledeće:

 

Sporazume o slobodnoj trgovini

Prelazni sporazum o trgovini sa EU; Sporazum o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi - CEFTA 2006; Sporazum o slobodnoj trgovini sa Republikom Belorusijom; Sporazum o slobodnoj trgovini sa Republikom Turskom, Sporazum o slobodnoj trgovini sa državama EFTA; Sporazum o slobodnoj trgovini sa Kazahstanom; Sporazum o slobodnoj trgovini koji se primenjuje sa Ruskom Federacijom

Ostalo

Postupak izdavanja uverenja o direktnoj pošiljci;

Postupak sprovođenja obezbeđenja plaćanja carinskog duga koji može nastati kod preferencijalnog uvoza robe;

Način obračuna carinskog duga kroz izvoznu deklaraciju po osnovu zabrane povraćaja ili oslobođenja (član 15. Protokola o poreklu).

 

 Uverenje o direktnoj pošiljci

 Obezbeđenje plaćanja kod preferencijalnog uvoza 

 Zabrana povraćaja ili oslobođenja    

 

 

                         Kontakt: Odeljenje za poreklo robe Uprave carina Srbije

                                             tel:(+ 38111) 267-1773, 260-6073

                                                          

 

 

Cefta Trade Portal

 

Sva prava zadržana 2009 © Republika Srbija - Ministarstvo finansija - Uprava Carina